INOVATIVNI IZVEŠTAJ: Ulaganje u radnu snagu – Transformisanje pristupa ljudskom kapitalu

Novosti Objavljeno:  14.07.2020

Preispitivanje dinamike ulaganja u ljudski kapital nikada nije bilo relevantnije. 2020. godina započela je  pandemijom korona virusa, prisiljavajući zemlje na karantin i obustavu mnogih delatnosti usled napora da se spasu životi i spreči urušavanje zdravstvenog sistema. Već postoje, bar kratkoročno, pokazatelji ekonomskog pada i porasta nezaposlenosti. Međutim, još uvek samo učimo o tome koliko će duboko pandemija uticati na svakodnevnicu. Sada je pogodno vreme za razmatranje osnaživanja radne snage.

Ovo izdanje „Inovantage“ izveštaja baca specifično svetlo na područja u koja treba uložiti kako bi se radna snaga dokazala u budućnosti. Izveštaj analizira globalne trendove u razvoju i učešću radne snage ali se fokusira na centralnu Evropu i MENA region, uključujući Srbiju, Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Rumuniju, Bugarsku, Grčku, Tursku i Ujedinjene Arapske Emirate.

U Adecco Grupi, čvrsto verujemo u to da formiramo bolju budućnost za sve. Proteklih godina blisko smo sarađivali sa vladama, univerzitetima i korporacijama o razvoju holističkih i održivih modela usavršavanja, a koji su najprikladniji za različite potrebe.

Preusmeravamo konverzaciju o investiranju u novu ekspertizu pozivajući na veću fleksibilnost, uz akcenat na fleksibilnost i sigurnost (tzv. “flexicurity”), što se odnosi na povećanje fleksibilnosti i socijalne sigurnosti za zaposlene.

Prelazak na fleksibilan rad praćen je nekim temeljnim društvenim promenama. Prvo, inače brze tehnološke promene su postale još brže a promene u sektorima su praćene automatizacijom. Veća pristupačnost poremetila je neke tradicionalne usluge kao što su transport i dostava hrane. Drugi trend je globalizacija tradicionalnih javnih usluga. Ustanove koje nude usluge zdravstva i visokog obrazovanja sve više su u potrazi za klijentima izvan granica svojih zemalja.  Treći trend je pojava Interneta stvari (IOT – Internet inteligenthih uređaja) kog prati smanjenje zavisnosti od lokalne infrastrukture. I na kraju, brzina kojom tehnologija transformiše potrebe za zapošljavanjem znači da je “doživotna karijera” u velikoj meri zastarela.

Pandemija koronavirusa bila je snažan katalizator fleksibilnih radnih aranžmana. Širom Evrope i sveta, vlade i kompanije uvele  su brojne fleksibilne radne aranžmane, koji uključuju:

  • Fokus na radu od kuće, kad god je to moguće
  • Diferencirane rasporede usmerene na izbegavanje gužve u javnom prevozu
  • Posebni aranžmani za zapsolene sa malom decom koja su onemogućena da odlaze u obdanište i školu
  • Šeme tehničke nezaposlenosti čiji je cilj obezbeđivanje dohotka radnicima koji ostanu nezaposleni zbog krize.

Pandemija nam je pokazala nove prednosti fokusa na bezbednost na radnom mestu, dok je Adecco Grupa aktivno radila na širenju dobre prakse u obezbeđivanju sigurnog povratka na posao širom sveta. (The Adecco Group 2020.)

Treći deo koji je važan za ulaganje u ljudski kapital jesu demografske promene koje preovlađuju u društvu. Uobičajeno je da u jednom random okruženju postoje tri generacijei postaje sve važnije da se kompanije i obrazovni sistemi fokusiraju na starije i zaposlene srednjih godina. Učenje i usavršavanje tokom celog života više nije nešto što je lepo imati, već definiše to kako radimo u 21. veku.

Izdvojili smo nekoliko ključnih zaključaka iz istraživanja:

  • Kvalifikovaniji radnici dovode do veće produktivnosti, većih individualnih dohodaka i veće sigurnosti na fleksibilnom tržištu rada.
  • Buduća izolacija veština radnika smanjuje šokove izazvane tehnološkim promenama i dovodi do proaktivnog prilagođavanja.
  • Veštine radne snage su odlika pojedinih organizacija koje ulažu u dugoročno usavršavanje pojedinaca i obezbeđuju motivaciju i nagrade na dugoročnom nivou.
  • Fleksibilan rad omogućava nedovoljno zastupljenim grupama bolji pristup tržištu rada sve dok umanjuje rizik od dugoročne nezaposlenosti.
  • Mnoge zemlje zaostaju u usvajanju fleksibilnih radnih praksi ali oporavak od epidemije bi mogao da uključi značajne promene na radnim mestima.
  • Zarad istinske fleksibilnosti i sigurnosti, sistemi socijalnog osiguranja moraju da se menjaju i prilagođavaju novom tržištu rada.
  • Učenje i usavršavanje tokom celog života predstavlja širi oblik prekvalifikacije, koje se često regulišu kao deo javnih politika a koje pripremaju društvo za tehnološke promene, starenje is menu radne snage.
  • Celoživotno učenje koristi svim glavnim akterima u radnom okruženju, uključujući zaposlene, poslodavce i javne organe.

Iskreno se zahvaljujemo našim akademskim i komercijalnim partnerima na njihovom doprinosu izveštaju i na podršci prilikom objavljivanja ovog istraživačkog materijala.